Parkiralište kod kuglane

Malo šarolikosti od prije 30-35 godina. Fotografije na ovoj stranici snimljene su u Koprivnici, a jedna je sa Šoderice, tih godina, sedamdesetih-osamdesetih. Osvježavamo čudne vijesti i način kako su obrađivane tada u dnevnim novinama. S jezikom i pravopisom toga vremena.

Centar Koprivnice osamdesetih

Koprivnički plac prije četvrt stoljeća

Hotel Podravina osamdesetih

Pred pivnicom

Pravila, pravila...
Ovo je tekst od 16. ožujka 1983. godine.

• Dežurna prodavaonica Izvora tzv. Konzum, koji je jedna od četiri otvorene prodavaonice subotom poslije podne, već 15 minuta prije 19 sati zatvara vrata. Kupci na svu sreću ipak mogu izići iz prodavaonice, kad već ne mogu ući.
• Robna kuća Izvor subotom ne vozi kupljene i unaprijed plaćene stvari. Zamislite da kupci zatraže da im se stvari voze petkom i onda objasne da petkom ne plaćaju.
• Zabranjeno je zadržavanje u predvorju kuglane Grozd, navodno zbog toga što su mlađi posjetioci razbijali stakla. Da bi paradoks bio potpun u predvorju se nalazi pečenjarnica za tople sendviče, pa je nemoguće da se gosti tamo ne zaustavljaju.
• Obje banke - i Podravska i Ljubljanska - subotom rade samo do 12 sati. Poslije toga vaš je novac solidno ukamačen, ali ako trebate gotovinu, on je praktički bez vrijednost (pogađate: bankomata još nije bilo, op. a.).
• U jedinom koprivničkom hotelu Podravina vladaju čudna pravila. Ako za stolom sjedi četvero gostiju, ne možete priključiti i petu stolicu, jer tada se obustavlja služenje. Istina je da su šefovi hotela pozvali na disciplinski jednog konobara koji im je nije želio donijeti piće u salon. On je na saslušanju objasnio da je to zabranjeno - internim pravilima.
• U koprivničkoj bolnici za vrijeme boravka majke u rodilištu nije dopušten nikakav susret između sretnog oca i sretne majke, jer pedijatri imaju svoja pravila.
• U Izvorovoj prodavaonici na Trgu maršala Tita (danas Zrinski, op.a.) kupac ne može dobiti 5 dkg salame, jer vaga smije vagati samo od 10 dkg nadalje!?
• U koprivničkoj sportskoj dvorani ne organiziraju se priredbe zabavnog karaktera. Tako dvorana u nekim (osobito ljetnim) mjesecima zjapi prazna, dok u ostalim okolnim mjestima sve vrvi od događanja od jutra do večeri. Ovdje se smatra da je to stoga što se u Koprivnici ne primjenjuje republički zakon o sportskim objektima i što dvoranom isključivo upravlja srednjoškolski centar.
• I, konačno, ni u Koprivnici novine ne možete kupiti u nedjelju poslije podne, jer kiosci su - zatvoreni!

Poučan primjer
Ovo je tekst od 13. rujna 1983. godine.

Informativni list Tvornice obuće Sloga u Koprivnici na vrlo originalan način informira radnike o radu disciplinske komisije. Uz puno ime i prezime objavljuju se i razlozi određene disciplinske mjere.

Evo primjera. ''Imenovana radi na šivanju kutija. Unatoč mišljenju liječnika, općinskog inspektora zaštite na radu i društvenog pravobranioca samoupravljanja, ona tvrdi da su uvjeti rada na njenom radnom mjestu (za strojem za šivenje kutija) nenormalni, da je propuh i slično. To svoje nezadovoljstvo konstantno izražava na vrlo arogantan način (svađa se s rukovodiocima i suradnicima), tako da je dana toga i toga fizički napala XY, koji je zbog vrućine i zagušljivosti otvorio prozor u pogonu (ubola ga odvijačem). Preporuka je Komisiji za radne odnose da se rasporedi na rad u šivaonicu, gdje nema propuha.''

Javne opomene dobili su i radnici: ''Poslije gableca preskočio je ogradu tvornice i nakon nekog vremena vratio se istim putem''; ''dana toga i toga poslije gableca bez odobrenja napustila je rad. U postupku je izjavila: Išla sam kuglati...''.

(...) Takve stvari najčešće se u drugim sredinama smatraju ''prljavim vešom'', kojeg ne treba prostirati pred oči javnosti. Kao da će skriveni ''veš'' biti čistiji!

Na radio-valu
Ovo je objavljeno 19. rujna 1983. godine.

Što i kako informirati problem je i ''velikih'' i ''malih'' listova. Najčešće se pod ''malima'' podrazumijevaju lokalna sredstva informiranja. Teoretičari zagovaraju upravo ta tzv. mala sredstva informiranja, proričući im lijepu budućnost s obzirom na njihovu neposrednost i blisku povezanost sa svojom sredinom.

Međutim, ta neposrednost iritira u slučaju lokalnih radio-stanica. U Podravini ima komuna koje nemaju svoj list, ali zato imaju vrlo slušane radio-stanice. U njihovim programima čitaju se mali oglasi, pa to ispada ovako: ''Kravu staru osam godina i dva mjeseca bređu i kravu staru deset godina i tri mjeseca bređu prodaje...''.

Dobro, čovjek još shvaća da ljudi imaju potrebu oglašavati, a nemaju gdje (recimo). Ali kako shvatiti kad krene Bachova muzika, orgulje tužno grme, a spiker grobnim glasom čita - zahvalnicu ukopa nekog mještanina?!

Govorimo o kiču u muzičkom programu lokalnih radio-stanica, ali ovo nije kič, ovo je morbidnost.

Ne može biti jasnije!
Ovo je objavljeno 12. svibnja 1988. godine.

Želite li kredit za stambenu izgradnju ili unapređenje privredne djelatnosti, samo se obratite nekoj banci. Sistem dodjele kredita je razrađen. Ako poželite i detaljnije objašnjenje o uvjetima, ni tu nema teškoća. Zna se koliko morate uložiti da biste dobili dvostruko ili trostruko. A ako želite znati i kako će vam se obračunavati kamate, onda se možete poslužiti i informacijama banke, koje ona izdaje za svoje radnike i za sve zainteresirane. Da bismo i vama olakšali razumijevanje visine kamata doslovno citiramo objašnjenje:

''Prvo se izračuna realni dio mjesečnog anuiteta prema ugovorenom roku otplate, iznosu kredita i realnoj kamati primjenom V. financijskih tablica za izračunavanje mjesečnog anuiteta. Mjesečni anuitet uvećava se primjenom polugodišnjeg koeficijenta očekivanja revalorizacije u tekućoj godini, tj. po stopi porasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda. Prema tome mjesečni anuitet sastaji se od realnog i akontacijskog dijela revalorizacijske kamate. Za sve vrijeme otplate kredita obračunava se realan raspored kredita za dio otplate, revalorizacijske i realne kamate krajem svakog mjeseca. Na saldo kredita u otplati obračunavaja se reavlorizacija po stopi koja se utvrđuje i objavljuje za svaki mjesec, te se na kredit primjenjuje konformna kamatna stopa. Dobiveni iznos revalorizacije pripisan saldu kredita predstavlja osnovicu za obračun realne kamate. Revalorizacijski dio duga utvrđen svaki mjesec, prema stopama revalorizacije, umanjuje se za akontacijski dio mjesečnog anuiteta, akumulirani iznos revalorizacije krajem se godine pripisuje ostatku duga, odnosno smanjuje glavni dug. Dobiveni iznos predstavlja novo stanje glavnog duga za narednu godinu, u kojoj se nastavlja isti postupak.''

To je kraj citata. Jasno je da jasnije ne može biti, a interesenata za kredite ipak nema!

Možda ih plaši onaj novi izraz: ''Konformna kamatna stopa'', jer ''revalorizaciju'' su već jezično svladali?

Kvorum ni u gledalištu
Ovo je objavljeno 26. travnja 1985. godine.

Piše lokalni list da SIZ za kulturu redovito nema kvoruma.

Nije to ništa: kvoruma nemaju ni priredbe što se financiraju djelomice i sredstvima SIZ-a. Dvije projekcije Fassbinderova filma ''Lola'' nije gledalo ni minimalnih 15 gledalaca, pa predstave nisu održane. Rekord drži finski film ''Muškarce se ne može silovati'', kada je prodana samo jedna karta, a na rock koncert Električnog orgazma iz Beograda došlo je 20 posjetilaca. Rješenje je da se tih 20 kooptira u SIZ za kulturu, pa će biti kvoruma za sastanke, koncerte i kino-predstave!

Evo, to su te čudne vijesti iz osamdesetih. Moglo bi se reći: tako smo rušili državu!

Tekst i slike Ivo Čičin-Mašansker

.......................................................