Ilustracija

Vjerojatno mnogi nisu znali da je knjiga Harry Potter bila tri godine na listi zabranjenih knjiga zbog obrazloženja da je njen sadržaj mističan i sotonistički, dok je danas Potter jedna od najprodavanijih knjiga za djecu, a po njoj su snimani i popularni filmovi.

Zabranjivane su bile i mnoge druge, danas hit knjige, koje Koprivničanci mogu vidjeti u izlogu knjižnice Fran Galović, do ove subote, a naslovi će zasigurno iznenmaditi brojne čitatalje.

Izložba je otvorena povodom obilježavanja Tjedna zabranjenih knjiga, a popis knjiga za koje su zaprimili pritužbe i pokušaje zabrane, svake godine objavljuje Američko udruženje knjižničara (ALA-American Library Association: http://www.ala.org/advocacy/banned).

Neke od tih osporavanih knjiga koje su se i po nekoliko puta pojavile na popisu u posljednjih deset godina su Igre Gladi Suzanne Collins, a kao razlozi navedeni su antietnički, antiobiteljski, bešćutan i uvrjedljiv jezik, mističan i sotosnki sadržaj te nasilje. Knjiga je bila na listi 2010 i 2011 godine, a ove je godine prema njoj snimljen istoimeni film.

Na popisu je dvije godine bila i knjiga Harpera Leea, Ubiti pticu rugalicu, zbog uvrjedljivog jezika i rasizma. Zanimljivo je kako se  na popisu 2001. 2005. i 2009. godine, našla i lektira J.D. Salingera Lovac u žitu i to zbog uvrjedljivog i seksualno eksplicitnog jezika, neprikladnog za ciljanu dobnu skupinu.

Razlozi cenzure knjiga obično su politički, religijski ili moralni, pa tako u različitim dijelovima svijeta smatraju da su određene knjige nepoćudne za čitatelje. Kao primjer navodi se Alisa u zemlji čudesa Lewisa Carola, koju je kineska vlast zabranila 1931. godine, jer su smatrali da životinje previše sliče čovjeku. U Australiji je neko vrijeme bila zabranjena knjiga Breat Easton Ellisa Američki psiho, a danas se posuđuje i prodaje samo punoljetnim osobama.

Tjedan zabranjenih knjiga obilježava se diljem svijeta od 1983. godine, a ove godine se obilježava i 30-ta obljetnica slobode čitanja. Prilikom toga, slavi se sloboda čitanja te slobodan i besplatan pristup informacijama, a svrha je upozoriti javnost na pravo vlastitog mišljenja i pravo čitanja.

Prema Općoj deklaraciji Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, svaka osoba ima temeljno pravo pristupa svim oblicima znanja, stvaralačkog mišljenja i intelektualne aktivnosti, kao i javnog izražavanja svojih pogleda. Zauzimanje za intelektualnu slobodu temeljna je odgovornost knjižnice i knjižničnog osoblja.

.......................................................